Naznaka da bi moglo doći do krize s hranom bilo je već prošle godine. Suša u Rusiji koja je izazvala požare velikih razmjera potakla je tamošnjeg premijera Vladimira Putina da u kolovozu 2010. zabrani izvoz žitarica. A to je osjetio čitav svijet. Jer, Rusija je jedan od najvećih izvoznika pšenice.

U Pakistanu je poplava uništila velike količine poljoprivrednih površina. Nekoliko dana nakon poplave cijene hrane su bile tri do četiri puta veće nego prije poplave. „Područje veliko kao Italija bilo je pod vodom. A to je bila žitnica Pakistana“, kaže direktorica Svjetskog programa za hranu Josette Sheeran.

Klimatske promjene i siromaštvo  

Stručnjaci se još uvijek spore jesu li te dvije prirodne katastrofe povezane s globalnim klimatskim promjenama. Ali, svi se slažu oko toga tko su prve žrtve: oni najsiromašniji koji nemaju primanja ni zaliha. Radilo se o Pakistanu, Indiji, Kini ili afričkim zemljama: skupoća hrane najprije pogađa one koji 80 i više posto svojih prihoda troše na hranu.

Jer, zakonitosti međunarodnih burza su kruti i nemilosrdni. Ponuda i potražnja odlučuju o investicijama. Ako investicije u hranu obećavaju dobit, onda se i investira u hranu. „Zapravo bismo imali dovoljno pšenice u silosima. Nema razloga za rast cijene. Ali, trgovci ne prodaju svoju pšenicu nadajući se porastu cijene. I zato ona sve više i više raste – na štetu siromašnih“ pojašnjava Ralf Südhoff iz Svjetskog programa za prehranu WFP. 

Rast cijena hrane i u Njemačkoj

U Njemačkoj se prosječno deset posto prihoda troši na hranu. Ali, i ovdje mlinari osjećaju rast cijena na svjetskom tržištu. Zbog potražnje žitarica za prehranu stoke i proizvodnju bio-goriva poskupio je kruh. Uz prirodne katastrofe, burzovne zakonitosti i potražnju žitarica za stočnu hranu i bio-gorivo i Europska unija je dodatno zaoštrila situaciju odredbom o obvezatnom miješanju bio-goriva u naftne proizvode. 

Upravo tamo gdje se hrana proizvodi najviše ljudi gladuje, upozorava Tobias Reichert, referent za Svjetsku trgovinu i prehranu u organizaciji Germanwatch. Investicije u industrijsku proizvodnju ne stvaraju radna mjesta niti povećavaju prihode na seoskim područjima niti pomažu u borbi protiv siromaštva, kaže on.

Investicije u selo ili glad u gradu

Razvitak seoskih područja je desetljećima ignoriran. Posljedica je bila rast gradova, povećavanje siromašnih četvrti u njima i veći rizik od socijalnih nemira. Ako još više ljudi odseli u gradove, za nekoliko godina ćemo imati još veće probleme s opskrbom, upozorava Iris Schöninger iz Njemačke pomoći gladnima u svijetu. „Mnogi napuštaju sela jer u njima ne vide budućnosti. To su prije svega mladi ljudi. A kad oni odu, nikad se više ne vraćaju“, kaže Schöninger. Stravična vizija budućnosti je: prazna sela i gladni gradovi. Ako se ništa ne bude činilo i u budućnosti ne bude investiralo u selo, onda su socijalni nemiri programirani, upozoravaju humanitarne organizacije.

Autor: Helle Jeppesen / Anto Janković

ceker.ba /dw-world.de

TREBINjE - U trebinjskim pekarama hljeb se prodaje po nižim cijenama za pet, odnosno tri feninga, zbog stupanja na snagu uredbe o ograničavanju marži u prometu robe.

Kako Srna saznaje u pekari "Inpek", sve vrste hljeba i peciva jeftiniji su za pet feninga, dok je cijena vekne hljeba u privatnim pekarama niža za tri feninga.

Novom uredbom marža bi trebala da za osnovne prehrambene proizvode bude smanjena sa 10 na osam odsto u maloprodaji, a sa osam na šest procenata u veleprodaji.

Građani Trebinja smatraju da je ovo pojeftinjenje hljeba farsa, pitajući se kako će se trgovati sa tim "sitnim feninzima".

ceker.ba / nezavisne.com

FOČA - Stanovnici Foče od danas ponovo ne smiju piti vodu iz gradskog vodovoda, čak ni nakon prokuvavanja, zbog velike koncentracije bakterija u uzetim uzorcima vode - saopšteno je iz Komunalnog preduzeća "Izvor".

Fočaci se vodom snabdijevaju iz dva izvorišta - Lučka Vrela i Crni vrh, koji su oko dvanaest kilometara udaljeni od grada.

Zbog dotrajalosti primarne i sekundarne mreže, koja prolazi kroz klizištima ugrožen teren, grad je posljednjih desetak godina suočen sa ogromnim problemima u snabdijevanju vodom za piće.

Kako javlja dopisnik Srne, osim nekoliko sanacionih radova na otklanjanju kvarova, koje je finansirao Razvojni program Ujedinjenih nacija /UNDP/, vlasti u Foči ovaj problem nisu stavili u vrh svojih prioriteta ni kapitalnih investicija.

ceker.ba / nezavisne.com / SRNA

Po uzoru na svjetske portale za grupnu online kupovinu, koji su u posljednje vrijeme apsolutni hit u svijetu i regiji, na bosanskohercegovačke tržište stiže i eKupon.ba, portal namijenjen grupnoj kupovini koji svojim kupcima nudi nevjerovatne popuste od 50% do 90% za atraktivne usluge i proizvode u vašem gradu.

eKupon.ba predstavlja web servis koji omogućava grupi korisnika najveće moguće popuste i to od 50 do 90%, a partnerima veliku promociju, nove klijente, zaradu bez dodatnih troškova i garantovan novac. 

eKupon.ba se temelji na dnevnim ponudama određenih usluga ili proizvoda na nivou jednog grada. Tako, na primjer, na eKuponu se mogu promovisati posebne ponude za restorane, kafiće, fitness i spa centre, stomatološke ordinacije, kozmetičke i frizerske salone, razne kurseve, ulaznice za kina, pozorišta, koncerte ili utakmice i još mnogo toga.

Kako bi ponuda uspjela, mora se okupiti dovoljno zainteresiranih korisnika. Tek kad se dostigne minimalni broj kupaca, ponuda će se naplatiti i na vašu e-mail adresu će biti poslan vaš elektronski kupon (eKupon) sa jedinstvenim kodom koji ćete moći koristiti za plaćanje.

Plaćanje je zbog sigurnosti, jednostavnije realizacije i brzine obrade zahtjeva limitirano na kreditne i debitne MasterCard, Maestro i VISA kartice. Ne brinite ništa jer za sigurnost obrade podataka se brine PikPay, prvi domaći servis za sigurno i brzo internet plaćanje i naplatu. Svaki put kada kupite određenu ponudu, vrijednost ponude se rezerviše na vašoj kartici i tek kada ponuda uspije, novac se skida s vaše kartice. Ukoliko ponuda ne uspije, sredstva koja su rezervisana će biti odmah oslobođena i ništa vam neće biti naplaćeno.

Ovaj projekat je kreiran u konzorciju dvije vodeće bh. internet firme InterSoft d.o.o. i API d.o.o., koje stoje iza najposjećenijih bh. web portala, a to su: Sarajevo-x.com, Pik.ba, Blogger.ba, Dernek.ba, Market.ba i Gamers.ba.

Misija eKupona je da do kraja 2011. bude prisutan u svim većim gradovima u BiH i da što većem broju korisnika ponude uštedu od 50 do 90%!

ceker.ba / eKupon.ba

KRAGUJEVAC - Njemačka kompanija Megle istern Jurop od nedjelje (13.03.2011) je novi vlasnik kragujevačke mljekare Mladost koja će se ubuduće zvati Megle Srbija i biti firma od regionalnog značaja u proizvodnji, preradi i plasmanu mlijeka. Ugovor o preuzimanju kragujevačke Mljekare juče su na prigodnoj svečanosti na gradskom sajmištu u Kragujevcu potpisali direktor kompanije Megle Sil van der Ploeg i Dragan Jankov, rukovodilac u beogradskoj firmi Silbo koja je od 2007. bila većinski vlasnik mljekare Mladost.

Direktor Meglea juče nije želeo da saopšti cijenu po kojoj je ta kompanija kupila kragujevačku mljekaru, ali je kazao da njemačka firma planira da u mljekaru koja trenutno prerađuje 80.000 litara mljeka dnevno i zapošljava oko 130 radnika, samo u 2011. investira 210 miliona evra, te da će u naredne tri godine povećati njene kapacitete, ali i otkup sirovog mlijeka za 110 odsto. Kragujevačka mljekara će prema njegovim rečima, širiti proizvodni asortiman i proizvodima brenda Megle koje će prodavati ne samo na domaćem nego i na tržištima Makedonije, Crne Gore, Kosova i Bosne i Hercegovine.

Z. Radovanović

ceker.ba / danas.rs

BANJA LUKA - U Republici Srpskoj danas stupa na snagu Uredba o izmjeni Uredbe o ograničavanju marži u prometu robe, kojom je marža na osnovne prehrambene proizvode smanjena sa 10 na osam odsto u maloprodaji i sa osam na šest odsto u veleprodaji.

Uredba se odnosi na so za ljudsku ishranu od jednog kilograma, životinjsku i biljnu mast, suncokretovo ulje, margarin, pasterizovano mlijeko i jogurt pakovani u plastičnu foliju od jednog litra, pšenično brašno, na proizvodnju hljeba, rafinisani šećer iz trske i repe, šećer kristal pakovanja od jednog do pet kilograma, te hranu za dojenčad i bebe.

Uredbom koju je Vlada RS usvojila na tematskoj sjednici 11. marta predviđeno je da stupi na snagu dan nakon objave u Službenom glasniku RS, a u ovom glasilu Srni je danas potvrđeno da će Uredba biti objavljena u današnjem izdanju. 

U Republičkoj upravi za inspekcijske poslove RS Srni je rečeno da će tržišna inspekcija nakon stupanja na snagu Uredbe o izmjeni Uredbe o ograničavanju marži u prometu robe i objavljivanjem u Službenom glasniku RS, nastaviti sa redovnim kontrolama marži, a u skladu sa izmjenama koje je usvojila Vlada.

"Tržišni inspektori RS svakodnevno kontrolišu da li cijene koje su istaknute na robi odgovaraju cijenama formiranim i evidentiranim u poslovnim knjigama i da li se po istim vrši prodaja robe. Kod svih subjekata koji se bave prometom robe, čija su cijene definisane Uredbom o ograničavanju marži u prometu robe, inspektori kontrolišu primjenu. Dosadašnji rezultati kontrola pokazuju da subjekti nisu kršili pomenutu Uredbu, odnosno da su se pri formiranju cijena pridržavali definisanih marži", rekli su u Inspektoratu.

Predsjednik Vlade RS Aleksandar Džombić ranije je rekao da je Uredba kojom se smanjuju marže za osnovne prehrambene proizvode ograničena na dva mjeseca da bi se vidjeli njeni efekti i analiziralo da li će i u kojoj mjeri ona uticati na smanjenje osnovnih prehrambenih proizvoda koje definiše.

Džombić je rekao novinarima, nakon tematske sjednice Vlade RS održane 11. marta o mjerama u vezi sa zahtjevim socijalnih partnera za zaštitu radnih mjesta i standarda radnika u RS, da je Vlada RS za ovu uredbu dobila saglasnost svih učesnika, osim od Privredne komore u dijelu koji se odnosi na ograničavanja marži.

16/03/2011

ceker.ba / nezavisne.com

Sigurni, dobro informisani, aktivni potrošači, djelujući pojedinačno i kolektivno, su kritičke odrednice zdravoga tržišta koje vodi rastu i prosperitetu.

Prava potrošača u BiH se višestruko krše skoro u svim oblastima. Svjetski dan prava potrošača (World Consumer Rights Day) – 15. mart,  je prigoda za aktivno promicanjenjihovih prava, za jasno izražavanje zahtjeva da se poštuju, za javni prosvjed protiv zloupotreba na tržištu roba i usluga, protiv monopolističkog položaja bilo koga, protiv socijalne nepravde i bilo koje druge neuravnoteženosti na tržištu koja potkopava prava potrošača.

Sigurni, dobro informisani, aktivni potrošači, djelujući pojedinačno i kolektivno, su kritičke odrednice zdravoga tržišta koje vodi rastu i prosperitetu.

Moć izbora, informacije, usporedbe i transparentnost u rukama potrošača postaju snažno sredstvo usmjereno prema stvaranju društva ponjihovoj mjeri.

U BiH stoji tvrdnja da je i dalje nužno inzistirati na dosljednoj provedbi Zakona o zaštiti potrošača, obzirom da se u velikoj mjeri isti ne primjenjuje, kako od strane onih koji su primarno odgovorni, na strani ponude, tako i od strane nadležnih tijela za nadzor i kontrolu nad primjenom zakonskih rješenja.

Zabrinjavajuće je da se u nekim sektorima poslovanja svjesno provode aktivnosti na tržištu suprotne pozitivnim zakonskim odredbama bez imalo želje i spremnosti za promjenom ponašanja u smjeru većeg stepena poštivanja prava potrošača. Kada u takvim slučajevima izostane i pravovremena reakcija nadležnih tijela dolazi do pada povjerenja potrošača.

Vraćanje i rast povjerenja spor je i dugotrajan proces.

L.S.

15.03.2011

ceker.ba/BH Reporter