FDA je u posljednjih nekoliko godina provodila sigurnosne testove na osnovu kojih se došlo do zaključka kako se "čini da je takva hrana sigurna". FDA je još koncem prošle godine objavila da je u zadnje četiri godine provodila opsežne testove koji su dokazali da mlijeko i meso kloniranih krava, koza i svinja ne predstavlja "povećani rizik" za ljudsko zdravlje. Glavni razlog zašto se uopće krenulo sa kloniranjem krava je stvoriti genetički superiornije životinje od najboljih prirodnih krava, kako bi se dobila veća stada i više mlijeka te možda i uskusniji proizvod. Mljekarska industrija navela je podatak kako trenutno u SAD-u već ima oko 150 živih kloniranih krava. Inače, samo jedna odrasla krava dnevno može proizvesti i do 128 čaša mlijeka. Osim toga, krave koje prestanu davati mlijeko završe u klaonicama, a od jedne može se dobiti 3000 odrezaka. Prednost kloniranja je što bi se u gotovo neograničenom broju moglo "proizvoditi" identične primjerke najrasnijih životinja, pa bi time i prinosi od njih bili mnogo veći od originala.
S obzirom na tu prednost hrana od kloniranih životinja uskoro bi mogla naći put do potrošača, čim se dobije odobrenje FDA. Procjene kompanije ViaGen, koja se bavi kloniranjem stoke govore kako bi u budućnosti klonirana hrana mogla zauzeti 10 posto američkog tržišta mlijeka te čak 50 posto tržišta svinjetine. Predstavnici potrošača upozoravaju kako savezna vlada nikako nije smjela dopustiti kloniranim životinjama da uopće žive niti da se koriste u komercijalne svrhe, odnosno da se od njih dobiva hrana. Nedavna istraživanja javnog mnijenja otkrila su kako je većina stanovnika SAD-a, odnosno njih 64 posto, zabrinuto proizvodnjom hrane od kloniranih životinja. Kažu kako nebi kupovali mlijeko takvih životinja te da im odobrenje FDA neće promijeniit mišljenje. Potrošači, a i dio velikih kompanija stoga najavljuju kako će bez obzira na odluku FDA bojkotirati hranu dobivenu od kloniranih životinja te najavljuju pokretanje kampanje kako bi dobili potporu američke javnosti. Najveći proizvođač mlijeka u SAD-u, tekaška kompanija Dean Foods već je najavila kako neće proizvoditi ni prodavati mlijeko od kloniranih krava bez obzira na odluku regulatora zbog zabrinutosti svojih kupaca. S druge strane, Kraft Foods je mnogo oprezniji i prešutno odobrava uzgoj i preradu kloniranih životinja, poručivši da će svoju konačnu odluku donijeti tek nakon odluke FDA. "Procijenit ćemo raspoloženje potrošača u vezi sa konzumacijom klonirane hrane te nakon toga vidjeti", kazala je glasnogovornica Kraft Foodsa Claire Reagan. Profesior medicinske etike sa sveučilišta Birmingham u saveznoj državi Alabama Gregory Pence rekao je kako je problem u tome što većina ljudi uz kloniranje ima loše konotacije, iako je samo riječ o još jednom "finom poboljšavanju" hrane kakvim čovječanstvo pribjegava već stoljećima. Međutim, zagovornici tradicionalne hrane kažu kako za kloniranjem, odnosno uporabom biotehnologije nema potrebe budući da normalne krave daju izvrsno mlijeko. Kloniranje, odnosno nespolno razmnožavanje različitih jednostaničnih i višestaničnih organizama pri kojem nastaju potomci koji su jednaki roditeljskom organizmu i međusobno, prvi je puta došlo u središte pozornosti svjetskih medija još kada su britanski znanstvenici 1997. objavili da su klonirali ovcu Dolly.