Tanja Majer-Bokšić mr.sc.

Potreba za potrošnjom nije najnovijeg datuma. Ljudi su oduvijek konzumirali da bi opstali i u tome nema ništa sporno. Međutim, problem se javlja kada ta potrošnja postane sama sebi svrhom. Bez odgovarajućeg vrijednosnog sustava uistinu je teško razlikovati stvarne potrebe od onih površnih i umjetnih. Taj isti vrijednosni sustav se sve češće zatrpava gomilom tek nabavljenih proizvoda i “lakih” sadržaja pribavljenih putem masovnih medija. Nažalost, možemo kazati da živimo u društvu potrošača, tj. u potrošačkom društvu u najdoslovnijem smislu te riječi. Nema sumnje da je potrošačka kultura dijete globalizacije i da zapravo predstavlja skup vjerovanja i vrijednosti koje posjedovanje materijalnih dobara stavljaju iznimno visoko na listu prioriteta. Danas je raširena navika prosuđivanja drugih prema tome što posjeduju i kako izgledaju, te je u društvu prisutno vjerovanje da de se drugi ponašati bolje prema nama ako smo bolje materijalno potkrijepljeni. Međutim, mnogobrojna provedena sociološka istraživanja nedvojbeno ukazuju na činjenicu da materijalna dobra ne mogu usrediti čovjeka. Razlog tomu može biti i njegovo “prokletstvo” i potreba za stalnim uspoređivanjem s drugima (a uvijek de postojati netko tko de imati više!). No, poznato je da društvene interakcije, raznovrsni kulturni sadržaji, zdravlje, obitelj i slične vrijednosti doprinose istinskoj sreći, tako da ne čudi što istraživanja pokazuju da ljudi koji previše razmišljaju o novcu i stjecanju materijalnih bogatstava pate od depresije i niskog samopoštovanja. Ako se malo bolje promisli, dolazi se do zaključka da fokusiranje na financijski i ekonomski status umanjuje značaj pravih životnih vrijednosti te povećava razinu  društveno nepoželjnih raspoloženja.

MOSTAR - Jučer je gospodin Milorad Bahilj, Ministar trgovine FBiH, sa svojim saradnicima, organizovao radni sastanak s predstavnicima udruženja potrošača iz cijele Federacije, na kom se razgovaralo o trenutnom stanju ovih udruženja, potrebama potrošača i mogućnostima kako da se unaprijedi rad kako udruženja, tako i zaštite potrošača, još jednom dajući punu podršku radu udruženja.

Danas je u prostorijama Kluba potrošača Srednje Bosne, Travnik održana konferencija za novinare povodom prve godine postojanja ovog Udruženja koje spada među najmlađa, ali i najaktivnija udruženja za zaštitu interesa potrošača u Bosni i Hercegovini.

Uprava Kluba predvođena predsjednikom Upravnog odbora Nevzudinom Vihrićem, predsjednikom Skupštine Alenom Salkićem, predsjednikom Savjeta Admirom Arnautovićem i članovima Upravnog odbora - Hajrudinom Alibašićem, Darijom Zorićem i Ademom Šiljkom, okupljenim novinarima dala je informaciju o provedenim projetima i aktivnostima u prethodnoj godini, ali i o planovima za ovu godinu gdje se posebno istiću projekti koje je prepoznalo i podržalo Ministarstvo trgovine FBiH - otvaranje i opremanje prostorija Udruženja koje su od danas i zvanično otvorene, pokretanje prvog web-potrala u Bosni i Hercegovini namjenjenog promociji potrošačke kulture i zaštite interesa potrošača - ceker.ba, te projektu lobiranja za usvajanje Zakona o komunalnim djelatnostima Srednjobosanskog kantona obzirom da se na ovim prostorima još uvijek primjenjuje Zakon o komunalnim djelatnistima SR BiH iz 1990.godine. Pored ovih projekata, prezentiran je i projekt "Koliko potrošiš toliko i platiš" gdje je Klub potrošača Srednje Bosne partner Centrima Civilnih Inicijativa (CCI), a koji će biti provede na području Travnika i Zenice.

Ekonomska situacija i izuzetno težak položaj potrošača u cijeloj Bosni i Hercegovini stavljaju sva udruženja ovog tipa u veoma važan, ali i težak položaj u društvu kojinas tjera ne samo na više rada, nego i na postavljanje novih standarda i kriterija kvaliteta u oblasti zaštite potrošača. Projekti koje smo pokrenuli su samo početak, a uz suradnju sa institucijama, drugim udruženjima i samim potrošačima, očekuje nas još mnogo posla - kažu iz Kluba potrošača Srednje Bosne.

ceker.ba

Kvalitet većine hrane i pića multinacionalnih firmi varira u različitim evropskim zemljama, iako se ti proizvodi prodaju pod istim imenom i etiketom, donosi istraživanje slovačkog EurActiva pod naslovom: Multinacionalne firme varaju potrošače u Istočnoj Evropi.

Kafa je najveći izvor antioksidansa u našoj ishrani, važniji od voća i povrća, ustanovili su američki istraživači.